Ova stranica koristi kolačiće (Cookies) radi pune funkcionalnosti i boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregledavanja suglasni ste s uporabom kolačića.

Prijava
Glavni izbornik
Vladimir Novak

Vladimir Novak

Začasni članovi HPD "Japetić"

Hrvatsko planinarsko društvo (HPD 1874 – 1944 ) u svojim je Pravilima predvidjelo imenovanje začasnih članova. To su bili oni istaknuti planinari „koje glavna skupština imenuje radi osobitih zasluga što su ih stekli za društvo ili njegov cilj“.
 
U 66 godina svoga postojanja proglašeno je samo 46 začasnih članova,dakle, bila je to rijetka počast koju nije bilo lako steći. Ponosni smo što su među njima i četiri samoborska planinara :
 
-          Mirko KLEŠČIĆ  ( Jastrebarsko 1865 – Samobor 1938 ), ljekarnik. U Samoboru živi od 1891. Suosnivač HPD Japetić, 20 godina podpredsjednik društva, pročelnik skijaške sekcije. Znatno je pridonio turističkom interesu za samoborsku okolicu. HPD ga je izabralo za začasnog člana 25.6.1931.
 
-          Adalbert GEORGIJEVIĆ ( Čerević u Srijemu 1899 – Samobor 1991 ), liječnik. Prije Drugog svj. rata liječnik je u Ivancu, a od 1945 u Samoboru, gdje je bio ravnatelj doma zdravlja. Godine 1923. obnavlja podružnicu HPD Ivančica u Ivancu, njen je tajnik i predsjednik. Godine 1929. pokreće izgradnju Pasarićeve kuće na Ivanščici. U Samoboru je član PD Japetić, član uprave, podpredsjednik i predsjednik suda časti, osnivač i prvi pročelnik stanice GSS u društvu. Istaknuo se kao organizator,predavač i planinarski pisac ( 70 godina planinarstva u Ivancu, 1968.). HPD ga je izabrao za začasnog člana 25.6.1931.
 
-          Stjepan ŠOIĆ ( Samobor 1885 – 1957 ), bio je svestrani sportaš, 1902. osnivač športskog kluba „Šišmiš“. Prvi predsjednik HPD Japetić. Potaknuo je uređenje planinarske kuće pod Lipovcem ( „Šoićeva kuća“ ).Počasni predsjednik PD Japetić, a HPD ga je izabralo za začasnog člana 26.6.1934.
 
-          Franjo FLAŠAR ( 1883 - 1945 ) .Za predsjednika društva izabran nakon izvanredne skupštine u ljeto 1935. Pokrenuo i financirao preuređenje trošne „Šoićeve kuće“ u „Lipovački dom“ , za ono vrijeme suvremeni planinski objekt, potpuno opskrbljen za višednevni boravak posjetitelja. U njegovom mandatu izgrađen je i Lipovački zdenac, obnovljene su markacije i putovi u Samoborskom gorju, te izdana planinarska karta Žumberačkog i Samoborskog gorja, uz povećanje članstva na preko 300 članova. Začasnim članom HPD-a postaje  1937. godine

Važni linkovi i GSS Samobor

Hrvatska gorska služba spašavanja, Stanica SAMOBOR
    • http://www.gss-samobor.hr/
    • http://www.gss.hr/
    Interventni pozivni broj u Hrvatskoj je: 112
    Interventni pozivni broj HGSS stanice Samobor: 091-721-0008
    Pročelnik stanice: gosp. Vatroslav Jakobović
     
    Važniji internet linkovi:
     
    • Hrvatski planinarski savez: http://www.plsavez.hr/
    • Državni hidrometeorološki zavod: http://meteo.hr/
    • Samoborski športski savez: http://www.samoborski-sport.hr/

    Povijest HPD Japetić

    Hrvatsko planinarsko društvo (HPD) osnovano je 1874. u Zagrebu. Svoj prvi izlet organiziralo je na Oštrc i Plešivicu u Samoborskom gorju 17. svibnja 1875. godine. U Samoboru društvo ima povjerenika koji je 1877. dao prokrčiti stazu na Okić-grad. U popisima članova HPD do Prvog svjetskog rata nalazimo više članova Samoboraca. HPD izgrađuje 1881. piramidu na vrhu Plešivice. Akcija osnivanja podružnice HPD-a u Samoboru 1899. nije uspjela. Prema neprovjerenim podacima prve staze iz Samobora na okolna brda su markirane 1903. Do Prvog svjetskog rata HPD je markirao više staza po Samoborskom gorju. HPD je 1922. otvorio planinarsko sklonište u iznajmljenoj kući u Prekrižju Plešivičkom.
     
    Podružnica Hrvatskog planinarskog društva u Samoboru osnovana je 1. srpnja, 1923. godine na Gradišću kod Samobora pod imenom "Japetić".
     
    Osnivači su bili Samoborci: Josip Filipec, Josip i Stanko Kompare, Viktor Matota, Josip Melinšćak, Milan Noršić, Franjo Regović, Stjepan Šoić i Vjekoslav Vrbanić. Na prvoj sjednici odbora 7.kolovoza 1923. za predsjednika podružnice izabran je Stjepan Fresl i već na toj sjednici potaknuta je rasprava o markacijama u Samoborskom gorju. Godinu dana kasnije za predsjednika je  izabran Stjepan Šoić.  Početno razdoblje djelovanja podružnice obilježilo je preuzimanje piramide na Tepcu i ruševina starog grada Samobora i Okića. Održavani su izleti u Samoborsko gorje i Žumberačku goru, na Strahinjščicu i Medvednicu. Značajni izleti su bili na Plitvička jezera te na Bled i Bohinj.
     
    Podružnica je 1925. godine prokrčila i markirala "Pasarićev put"  nazvan po predsjedniku HPD-a. Put je vodio iz Rudarske drage ("Barutana") pokraj Gregurić-Brega, Črnca i Velikog dola na Oštrc. Put je svečano otvoren 17.5.1925, točno 50. godina nakon prvog izleta HPD-a. Iduće godine (20.5.1926.) podružnica otvara planinarsku kuću nedaleko vrha Japetića. Nazvana je imenom darovatelja - "Mesićeva kuća". Tijekom 1929. i 1930. u kuću je bilo nekoliko puta provaljeno,  a 1931. kuća je izgorjela.
     
    Iste godine prestala je s radom šumska željeznica u Lipovečkoj dragi i podružnica je zakupila napuštenu željezničku postaju pod Lipovec-gradom. Zgradu je preuredila u planinarsku kuću i svečano otvorila 23.7.1931. pod nazivom "Šoićeva kuća pod Lipovcem". Kuća je i danas važno polazište planinarskih izleta u sve predjele Samoborskog gorja.
     
    Foto sekcija se osniva 1925, skijaška sekcija 1931. Posebna sekcija se brine o održavanju predavanja s dijapozitivima. Sekcija za markiranje obilježava putove na Samoborskom gorju. Broj članova se postupno povećava.
     
    Nastoji se privući što veći broj planinara i izletnika u Samobor. U dogovoru s upravom Samoborske željeznice nedjeljom se uvodi posebni planinarski vlak. Označuju se novi putovi, postavljaju putokazi, kao vrhunac djelatnosti izdana je 1937. godine planinarska karta, a pregledne karte Samoborskog gorja postavljene su na željezničkoj postaji i na glavnom trgu u Samoboru.
     
    Iza rata, planinari djeluju od 1946. godine u sekciji Fiskulturnog društva "Samobor", koja se 26.6.1948. osamostaljuje pod nazivom Planinarsko društvo "Samobor". Društvo 1953. godine vraća ime "Japetić" i razvija raznolike planinarske djelatnosti.
     
    Planinarski domovi
    Od 1931. godine "Šoićeva kuća" se u nekoliko navrata obnavlja i proširuje. Društvo upravlja i održava Planinarski dom "Dr. Miroslav Hirtz" u Jablancu od 1962. do 1980. godine. Od 1961. do 1968. članovi društva i građanstvo Samobora grade novi planinarsko-skijaški dom Veliki dol na temeljima predratne Skijaške kuće. Danas domom upravlja Gradsko poglavarstvo grada Samobora, a 2005. godine je nazvan Planinarski dom „Ivica Sudnik“, po dugogodišnjem predsjedniku HPD „Japetić“.
     
    Planinarski putovi
    Danas na Samoborskom gorju ima preko 200 km markiranih staza, a HPD "Japetić" održava markacije i putokaze na  jednoj trećini, na 20 pl. putova. Samoborska obilaznica. Društvo 1958. otvara Kružni planinarski put "Kroz Samoborsko gorje", 2003. preimenovan u Samoborsku obilaznicu. Do danas je izdano šest izdanja putnog vodiča sa zemljovidom. Obilaznicu je obišlo puno planinara iz Samobora, Zagreba i ostalih mjesta u Hrvatskoj i drugih država.
     
    Pohodi
    Od 1965. godine, svakih deset godina, društvo priređuje planinarski pohod "Tragom prvog izleta HPD-a". Na pohodu od Ruda preko Velikog dola i Oštrca do Plešivice sudjeluje nekoliko tisuća planinara i izletnika. Društvo priređuje u svibnju Japetićev pohod, svake godine drugom trasom po Samoborskom gorju, a u listopadu Sudnikov pohod: Samoborski muzej-Veliki dol.
     
    Orijentacijska natjecanja
    Natjecanje u kretanju uz pomoć zemljovida i kompasa koje se od 1958. održava jednom godišnje u Samoborskom gorju, prerasta u tradicionalno masovno natjecanje "Memorijal Janko Mišićo", a jedan od organizatora je i PD "Japetić". Članovi društva uspješno sudjeluju kao natjecatelji i na ostalim natjecanjima osvajajući veliki broj nagrada. Od 1993. godine članovi PD "Japetić" okupljaju se u orijentacijskoj sekciji. Sudjeluju na brojnim orijentacijskim takmičenjima i osvajaju vrijedne nagrade.
     
    Gorska služba spašavanja
    Zalaganjem liječnika dr. Andrije Georgijevića osnovana je 1954. Stanica GSS u Samoboru, s ciljem pružanja prve pomoći unesrećenima u Samoborskom gorju, okupljajući stručno školovane planinare. Svake godine stanica ima više akcija u Samoborsko gorju, spašavajući unesrećene ili tražeći nestale.
     
    Speleološki odsjek
    Istraživanje kraških pojava u Samoborskom gorju započinje početkom stoljeća, a obnavlja se istraživanjem novootkrivene Grgosove špilje (1973.) i osnivanjem Speleološkog odsjeka PD "Japetić" 1975. godine. U narednim godinama istraženo je niz jama i špilja u Samoborskom gorju, Žumberku, Kordunu i Velebitu. Članovi se mogu pohvaliti silaskom na dno Lukine jame ( -1392 m) na Velebitu i višegodišnjim istraživanjima zamršenog spleta kanala špilje Provala kod sela Donji Oštrc u Žumberku, u dužini preko 1800 m.
    Ostale djelatnosti
     
    Zaslugom dugogodišnjeg predsjednika PD"Japetić"  Ivice Sudnika, otvorena je 1957. godine planinarska zbirka kao postav Planinarskog muzeja Hrvatske, tada smještena u dijelu Samoborskog muzeja. Obnovom Samoborskog muzeja planinarska zbirka se pohranjuje, a dio eksponata je izložen u stalnom muzejskom postavu. Prigodno se priređuju i planinarske izložbe.
     
    Sanjkaška sekcija
    Šezdesetih godina u društvu se njeguje športsko sanjkanje i priređuju se natjecanja na stazi u Anindolu. Osniva se sanjkaška sekcija u društvu. Članovi sudjeluju i na natjecanjima u Sloveniji. Društvo sudjeluje kod osnutka Sanjkaškog saveza Hrvatske 1961. u Samoboru. Rad sekcije zamire 1970. zbog nemogućnosti održavanja natjecanja na dotadašnjoj stazi.
     
    PD „Dr.Maks Plotnikov"
    U poduzeću "Fotokemika" djelovala je pl. sekcija koja 1955. prerasta u samostalno planinarsko društvo "Dr.Maks Plotnikov" Samobor.
     
    Sekcija „Samoborka“
    U razdoblju od 1979. do 1986. djeluje pl. sekcija u poduzeću "Samoborka", priređujući niz kvalitetnih izleta za svoje članove.
     
    Društveni izleti
    Planinarski izleti predstavljaju glavnu aktivnost većine članova  društva. Osim najbliže okolice Samobora priređivani su društveni izleti i na ostale hrvatske planine, posebno na Velebit i planine Gorskog kotara. Članovi su tijekom godina obišli većinu planina na prostoru bivše države. Ipak najviše su obilazili slovenske planine, a posebno Triglav kao najviši vrh. Manje skupine i pojedini članovi popeli su se na niz  vrhova u Centralnim Alpama i na najviše vrhove Grčke, Bugarske, Makedonije, Slovačke, Poljske, Italije, Švicarske, Francuske,
    Japana...
     
    Visokogorsko planinarenje
    Obilaskom visokih planina u snježnim uvjetima bavi se sve više članova. Tako su se u organizaciji PD "Japetić" popeli više puta na Grossglockner (3795m), Mont Blanc (4810m), Matterhorn (4505m) i na Kilimanjaro (5895m) - najviši vrh Afrike. Pojedini članovi pridružili su se drugim organizatorima i pripomogli uspješnim usponima na Toubkal (4165m - Visoki Atlas u Maroku, 1978), Thorong La (5420 m u Himalajama, 1982), Elbrus (5633m na Kavkazu, 1990), Naya Kanga (5846m u Himalajama, 1995). Tu se posebno ističe Roman Vuković koji se popeo na Aconcagvu - 6960m u Andama, najviši vrh Južne Amerike i Peak Korzhenevskoy 7105 m u Pamiru.
     
    Pripremili: Darko Dömötörffy, Zdenko Kristijan i Vladimir Novak