Ova stranica koristi kolačiće (Cookies) radi pune funkcionalnosti i boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregledavanja suglasni ste s uporabom kolačića.

Prijava
Glavni izbornik
Zdenko Kristijan

Zdenko Kristijan

Kako se pripremala monografija Japetića

Zahvaljujem se svima koji ste našli vremena prisustvovati akademiji, kao i Ančici - na uvodu posvećenom 90. obljetnici našeg „Japetića“. Kao autoru glavnine teksta zapala me dužnost i čast da u nekoliko rečenica prikažem nastanak naše monografije.
U  kolovozu 2012. dogovoreno je izdavanje monografije Društva u sklopu proslave 90. godišnjice. Izabrani su naslovi članaka, njih 35. Predloženi su autori: orijentacisti pišu o orijentaciji, špiljari o speleološkoj sekciji, alpinisti o Alpinističkom odsjeku, o sekciji Samoborka pišu članovi te sekcije itd., a mene je „zapalo“ sređivanje svih tekstova.
 
U jesen je u nekoliko radnih akcija sređena zapuštena arhiva Društva. Pronađeni su vrijedni dokumenti od 60-tih godina do danas. Bilo je dosta vlažnih dokumenata koje smo, da bi ih sačuvali sušili na suncu!
 
Podaci o HPD-ovoj podružnici „Japetić“ od 1923. do 1944. pronađeni su u časopisu Hrvatski planinar. Pregledano je preko 10.000 stranica. Prelistane su i Samoborske novine. Mali dio podataka je pronađen u raznim izvještajima i drugim člancima.
 
I prije osnivanja „Japetića“ Hrvatsko planinarsko društvo iz Zagreba je djelovalo na Samoborskom gorju, pa je i to opisano u monografiji. Sjetimo se samo prvog izleta HPD-a 1875. na Oštrc i Plešivicu, izgradnje piramide na Plešivici 1881., prvog markiranog puta na Plešivicu 1904. i planinarskog skloništa na Prekrižju unajmljenog 1922. Dodan je članak o klubu „Šišmiš“ kao preteči planinarstva i njegovo djelovanje od 1902. do 1910.
 
O djelovanju društva nakon 2. svjetskog rata podaci su korišteni iz naše arhive, Samoborskih novina i časopisa Naše planine/Hrvatski planinar. Nažalost, o nekim razdobljima podaci su oskudni. Zahvaljujući Darku Bišćanu sačuvana je dragocjena dokumentacija Dragutina Radmilovića o planinarskoj djelatnosti u Samoboru u 1945. i 1946. godini. Samo da spomenem da je 15. lipnja 1946. osnovano samostalno Hrvatsko planinarsko društvo „Japetić“ u Samoboru, prvo planinarsko društvo u Hrvatskoj poslije rata. Društvo se nije moglo registrirati kod vlasti pa su već nakon dva mjeseca članovi uključeni u planinarsku sekciju Fiskulturnog društva Samobor i tek 1948. je osnovano  Planinarsko društvo „Samobor“ koje 1953. vraća stari naziv „Japetić“. Članak o tome bit će uskoro objavljen u Hrvatskom planinaru.
 
Sekcije koje su djelovale u Japetiću postepeno su prerastale u samostalna društva i klubove. Sekcija „Dr. Maks Plotnikov“ se 1955. osamostalila, osnovano je planinarsko društvo. Iz ski sekcije nastao je Ski klub Samobor 1968., Gorska služba spašavanja se osamostalila 1993., Speleološka sekcija je 2000.-te prerasla u Speleološki klub Samobor, a Orijentacijska sekcija 2007. u Orijentacijski klub „Japetić“.
 
U Monografiji je opisan planinarski životopis 181-og zaslužnog planinara Društva. Do pojedinih podataka je bilo teško doći. Kod nekih planinara uz opis planinarske djelatnosti nedostajala je godina rođenja i smrti te zanimanje, pa su ti podaci dobiveni od rodbine i znanaca, iz novina i knjiga a neki u matičnom uredu ili na samoborskom groblju.
 
U proljeće 2013. pristupilo se prikupljanju fotografija i njihovom skeniranju, a najstarija fotografija je iz 1909. snimljena na Plešivici. Fotografije su prikupljene od Ivančice Sudnik, Mire Čebušnik, Stanka Obranovića, Sonje Kleščić, obitelji Regović, Juratović, Adamek, Matota i drugih.
 
Članci drugih autora stizali su kasno, od svibnja do srpnja. Svi pisci su amateri pa su neki tekstovi dorađivani ili vraćani autorima na doradu. Sedam mjeseci je trajao rad na pregledu literature i dokumenata, pisanju tekstova i uređivanju pristiglih članaka, a posljednji tjedni su bili najteži.
 
Prva dva poglavlja poslana su dr. Željku Poljaku na pregled. Vlado Novak i Ančica Žibrat su pregledali sve tekstove i njihove primjedbe su uvažene. Branko Adamek je za Monografiju izradio skicu markiranih putova Samoborskog gorja. Svima se ovom prilikom zahvaljujem.
 
Nakon što je predsjednik Društva Antun Pavlin lektorirao tekstove, odabrane su fotografije i određene njihove lokacije u tekstu. Monografija sadrži 540 fotografija i 150 fotografija zaslužnih planinara, ukupno skoro 700. Za profesionalnu grafičku pripremu monografije Upravni odbor Društva je odabrao Dubravka Bujana (tvrtka Crno na bijelo) s kojim smo uspješno surađivali na izradi Japetićevih godišnjaka. U tome nam je svojim savjetima pomogla naša članica Vlasta Pirnat. Kako su stizali obrađeni tekstovi s fotografijama, uočeni nedostaci su odmah ispravljani.
 
Djelovanje našeg Društva opisano je na 260 stranica. Zahvaljujem se 18-torici suradnika koji su svojim tekstovima obogatili Monografiju, Upravnom odboru Društva, uredničkom odboru i drugim članovima koji su na bilo koji način pomogli u ovom projektu. Posebna zahvala našim donatorima. To su: Grad Samobor, Zagrebačka županija, Samoborski športski savez, Samoborka, Mašinoprojekt, Pirotehnika Mirnovec i Dubravko Facko.
 
Nakon brošure Pedeset godina planinarskog društva „Japetić“ izdane 1973. koju je napisao Ivica Sudnik ovo je prvi pokušaj da se prikaže djelovanje Društva. Kako nam je to uspjelo, ocijenite sami. Mi smo samo grupa amatera entuzijasta koji smo željeli obilježiti rad našeg Društva od njegovog osnutka.
 
HPD Japetić ima u planu izdati Monografiju i 2023. kada slavimo našu stotu obljetnicu. Zato pozivam članove da prikupe zagubljene dokumente o radu Društva, stare i nove fotografije kako bi pomogli u stvaranju jubilarnog izdanja povodom velikog jubileja.
 

Samoborska planinarska obilaznica

Objavljujemo popis obilaznika Samoborske planinarske obilaznice po planinarskim društvima. Stari naziv obilaznice do 2003. godine je: Kružni planinarski put „Kroz Samoborsko gorje“.
 
Dnevnik Samoborske obilaznice možete kupiti ili naručiti:
Zdenko Kristijan, e-mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili telefonom: 01 / 3362-886
 
Na popisu je 5912 obilaznika iz 250 planinarskih društava iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Crne Gore, Kosova, Makedonije i USA. Značajnu skupinu čine planinari koji nisu članovi nekog društva – njih 273, uglavnom iz Zagreba.
 
Popis planinara koji su obišli SO u 2016. možete preuzeti na LINK-u
 

gradina Tuščak (585 m) KT 17

Tuščak (602 m) je šumom obrasli vrh iznad doline Bregane sa ruševinama starog grada, o čijoj prošlosti postoje oskudni podaci. Od kule se pruža pogled na Stojdragu. Najviša točka brijega Tuščaka je u šumi i s nje se ne pruža vidik. Gradina Tuščak (585 m) nalazi se na šumovitom grebenu Tuščaka.

Od nekadašnje srtažarske kule ostao je samo zid visine 1,5 m. Iznad zidina, na mjestu temelja druge kule je odmorište s klupama. To je jedina KT u Samoborskoj obilaznici koja se nalazi izvan Samoborskog gorja, u istočnom Žumberku. U šumi 15 minuta od gradine nalazi se vrh Tuščak (602 m). Kutija sa žigom KT 17 je na drvetu izraslom na temeljima kule.

Od sela Kravljaka (504 m) ima 25 minuta do gradina. Od planinarske kuće "sout" u Koretićima ima 1:40 h do gradine Tuščak; od Stojdrage 1:20 h a od Gabrovice preko Osredka i vrha Tuščaka 1:45 h.

Gradina Tuščak predstavlja važno arheološko nalazište. Smješten je na vrhu dugačkog i uskog grebena istočnih obronaka Žumberačke gore u blizini sela Kravljak. Na visini od 585 m nalaze se ostaci dviju kula koje su 20-ak metara udaljene jedna od druge. Gradina Tuščak podignuta je na prijelazu iz 12. u 13 st. na tadašnjoj granici Njemačke i Hrvatsko - Ugarske države.

Planinarska kuća "Scout" u Koretićima (360 m) KT 16

Planinarska kuća "Scout" u Koretićima nalazi se u Noršićkom jarku, u dolini potoka Bregane. Centar se nalazi 5 minuta hoda od eko-sela Koretići, a u njegova dva objekta se nalaze kuhinja, dvije blagavaone, WC s tuševima i 4 osmerokrevetne sobe.
 
Od Noršić Sela (AP) do kuće ima 1:45 h; iz Stojdrage preko Kravljaka 2 h; od pl. doma na Japetiću 2:45 h; od Gostinjca Sv. Bernarda 2 h; Šoićeve kuće preko Dragonoša i Orta 3 h te od Gornje Vasi 2:40 h.
 
Žig je u kutiji na zidu kuće.

Noršić Selo (650 m) (Vilinske jame) KT 15

Noršić Selo je naselje na padini Noršićke Plešivice. Nedaleko od sela, na širokom hrptu, nalazi se crkva Sv. Duha i škola, pa se ovaj dio naziva Kapelišće. Žig zatražite u kući D. Bošnjaka, Noršić selo br. 15 (Kapelišće).
 
Do Noršić Sela vozi autobus a zadnja postaja je 15 minuta prije sela, kod odvojka ceste prema Jarušju. Do Noršić Sela se može pješice doći iz Grdanjaca preko Bedera za 2:30 h, od pl. doma na Japetiću za 2 h; od Gostinjca Sv. Bernarda za 1:20 h i od Slanog Dola preko Vilinskih Jama za 2:15 h. Do pl. kuće "Scout" u Koretićima ima 1 h.
 
Noršićka Plešivica (721 m) je slikovit travnati zaobljeni vrh, koji preporučamo obići zbog dobra racgleda. Od Kapelišća do vrha je svega 20 minuta hoda.
 
Vilinske jame nalaze se ispod zaselka Tušini. U najveću špilju može se ući. Do otkrića Grgosove špilje, bila je to najpoznatija špilja u Samoborskom gorju. Iz Slanog Dola ima do špilje 1 h. Vilinske jame su sustav malih špilja iznad potoka Breganice. Nastale su taloženjem travertina iz potoka koji se davno rušio preko stijena u Breganicu. Protežu se 12 m u dužinu, 10 m u širinu, te 8 m u visinu. Kratak hodnik vodi u manju špilju koja je povezana s najmanjom. Sige koje su je nekada krasile nažalost su uništene.

Grgosova špilja u Otruševcu (240 m) KT 14

Grgosova špilja nalazi se na početku sela Otruševac, 5 km od Samobora. Špilja ima dvije dvorane, a visinska razlika do dna iznosi 19 metara. Špilja bogata sigama, dugačka je 30 m. Josip Grgos je otkrio špilju 1973. godine, kopajući kamenje za gašenje vapna. Nova špilja otkrivena je 2007. godine, sa tri nove dvorane, u duljini 130 m.
 
Kroz špilju je izgrađen put i postavljena električna rasvjeta. Proglašena je zaštićenim geomorfološkim spomenikom prirode. Do špilje vozi autobus iz Samobora za Vrhovčak a pješice se može prići iz Samobora (Trg kralja Tomislava) za 1:15 h; iz Grdanjaca za 1:15 h i iz Slanog Dola za 1:45 h 
 
Žig KT se nalazi u gostionici "Špilja" s druge strane ceste.
 
Poučna staza Otruševec započinje i završava kod Grgosove špilje. Na dužini od 2 km smješteno je devet točaka:
1. - poljoprivreda
2. - šuma
3. - selo
4. - vidikovac
5. - vinograd
6. - ponikva
7. - puhaljka
8. - Grogosova špilja
9. - vapnenica

Navedene točke su obilježene i opisane prigodnim tekstom na pločama. Staza se može obići za 90 minuta.

Slani Dol (480 m) KT 13

Slani Dol (480 m) je selo na grebenu između Lipovečke drage i doline potoka Breganice. Do sela vozi autobus iz Samobora. Tu je smješten Eko-centar Javne ustanove Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje. U prizemlju zgrade je prigodna izložba flore i faune. Od Slanog Dola je lijep prilaz do Gostinjca Sv. Bernarda i dalje do Dragonoša i Japetića.
 
Do Slanog Dola se može doći iz Smerovišća za 40 min, od Samobora (Hamor) za 1:30 h i od Grgosove špilje za 2 h.
 
Žig se nalazi u Eko centru Slani Dol a rezervni žig je u gostionici "Gogo".

Gostinjac "Svetog Bernarda" na Lovniku (690 m) KT 12

Gostinjac Sv. Bernarda na Velikom Lovniku je planinarski dom, preuređen iz dotrajale lugarnice 1996. godine. Veliki Lovnik je vrh u šumi, 10 minuta od Gostinjca. Žig KT 12 se nalazi u Gostinjcu.
 
Do doma se može doći iz Slanog Dola za 1:30 h; od Šoićeve kuće za 1:40 h i od Pl. doma na Japetiću za 1:20 h.

vrh Japetić (879 m) KT 11

Japetić (879 m) je najviši vrh Samoborskog gorja. Na zaobljenom vrhu je 12 m visoka piramida koja je od 1889. do 1960. bila na Sljemenu. S piramide je nezaboravan vidik na Samoborsko gorje, Žumberačku goru, Medvednicu, Pokuplje i Posavinu, na zagorske planine, Klek, Kapelu, Kamniške alpe i dr.
 
Žig KT je ugrađen u postolje na piramidi.
 
Od pl. doma "Japetić" do vrha ima 20 minuta hoda a od sela Dragonoša 50 minuta. Od Šoićeve preko livada ili preko Velikih vrata ima 1:30 h uspona.

Planinarski dom "Žitnica" (815 m) KT 10

Planinarski dom "Žitnica" (815 m) izgrađen je na travnatom bilu Žitnici, s odličnim pogledom na Pokuplje i Žumberak. Žig KT 8 je u domu.
 
Od Šoićeve kuće su dva prilaza; po livadama i uz vrh Japetić 1:45 h a preko prijevoja Velika Vrata 1:30 h. Uspon iz Jastrebarskog traje 2:45 h; iz Gorice Svetojanske 1:30 a iz Smerovišća uz slap Cerinski vir 2:45 h. Do doma se može stići i od gostinjca sv. Bernarda za 1:30 h; od pl. kuće "scout" preko Orta za 3:15 h a od pl. doma "Željezničar" na Oštrcu za 2 h.
 
Cerinski vir je slap visok oko 10 metara, udaljen 40 minuta od Smerovišća. To je najviši slap u Samoborskom gorju.

Planinarski dom "Šoićeva kuća" (385 m) KT 9

Pl. dom ŠOIĆEVA KUĆA – 385 m
 
 ŠOIĆEVA KUĆA (385m) je najstariji pl. objekt u Samoborskom gorju. To je prizemna zgrada smještena d. od ceste uz potok Klokočevicu (ili Lipovečku Gradnu), a ispod obronka na kojem strši gradina Lipovec. Sagradila ju je 1931. podružnica HPD "Japetić" na mjestu nekadašnje stanice šumske željeznice, a po tadašnjemu zaslužnom predsjedniku nazvala je Šoićevom kućom. Ispred kuće društvo je 1935. sazidalo lijep zdenac, a oko njega postavilo pod krošnjom stolove i klupe za izletnike.

ŠOIĆEVA KUĆA više nije u vlasništvu HPD Japetića, te je trenutno zatvorena.

Šoićeva kuća je odlično polazište za uspone na Veliki dol, Oštrc, Lipovec-grad, Japetić, Veliki Lovnik i Noršić Selo

* od Samobora do Malog Lipovca (10 km) vozi autobus
* planinarski prilaz: od Samobora (Rudarska draga) preko Palačnika i Velikog dola 2:30 h

Žig se nalazi na fasadi lijevo od ulaza, na visini od pola metra ili se obilaznik može slikati.

 
 

Izvješće o aktivnosti 2009

HRVATSKO PLANINARSKO DRUŠTVO „JAPETIĆ“
Starogradska 15
10 430   S A M O B O R
 
 
 
IZVJEŠĆE O AKTIVNOSTI
MARKACIJSKE SEKCIJE HPD „JAPETIĆ“ ZA 2009. GOD.
 
 
Markacijska sekcija planinarskog društva „Japetić“ u protekloj 2009. godini imala je  četri akcije na planinarskim putevima koje održava naše planinarsko društvo.
 
Prva akcija
s 5 učesnika je održana 10.05.2009.godine, u cijelosti su obnovljene markacije  i izvršeno je čišćenje staze na slijedećim planinarskim putevima:
 
  • Pl. dom Šoićeva kuća – livada Leskovica – Livada Duga draga  - livada Katin krč – križanje pod vrhom Japetić (put br. 48.)
  • Pl. dom Šoićeva kuća – Mali Lipovec (a.p.) – prijevoj velika Vrata (put br. 50.)
 
Druga akcija
s tri učesnika je održana 02.09.2009.godine i obnovljene su markacije  na dijelu planinarskog puta:
  • Smerovišće (a.p.) – Pl. Dom Veliki Dol
(od Gregurić Brega do raskrižja s putem Samobor (Taborec) – Pl. Dom Veliki Dol)
 
Treća akcija
s tri učesnika je održana 17.10.2009.godine i obnovljene su markacije  na dijelu planinarskog puta:
 
  • Samobor (Trg kralja Tomislava) – Anindol –Tepec – Cerje – D.Terihaji – Pl. Dom pod Okićem
(od piramide na Tepecu do prelaza planinarskog puta preko ceste Samobor – Cerje)
 
Četvrta akcija
s devet učesnika je održana 22.11.2009.godine i obnovljene su markacije i  izvršeno je čišćenje staze na slijedećim planinarskim putevima:
 
  • Samobor (Trg kralja Tomislava) – Stražnik – Grgosova špilja u Otruševcu (a.p.)
  • Grgosova špilja – Lešće – Kosov breg – Vratnik – Slani Dol (a.p.)
(obnovljene su markacije od Samobora do Grgosove špilje, i na prvoj polovini drugog  gore           navedenog puta)
 
Za markiranje i održavanje naših planinarskih putova predviđena su tri izleta u ovogodišnjem planu društva, te se nadamo velikom odazivu. Osim prema gore navedenom planu, organizirati će se aktivnosti prema potrebi, te prema Vašem saznanju da li je koji planinarski put potrebno obnoviti.
 
Pročelnik markacijske sekcije

Bojan Horvat