panorama Lipovec
Samoborska obilaznica žig

SAMOBORSKA OBILAZNICA

Samoborska obilaznica otvorena je 9. studenog 1958. godine. Prvobitan naziv joj je bio Kružni planinarski put „Kroz Samoborsko gorje“, a 2003. je promijenjen u Samoborska obilaznica. Cilj obilaznice je upoznavanje planinara i izletnika s ljepotama i manje posjećenim dijelovima Samoborskog gorja. Obilaznica je namijenjena svim dobnim skupinama.

Za kontrolne točke (kratica: KT) Samoborske obilaznice odabrani su vrhovi, špilje i slap koji na jedinstven način prikazuju ljepote i raznovrsnost Samoborskog gorja i istočnog Žumberka. Ukupno ih ima 17 od kojih obilaznik treba posjetiti najmanje 12 da bi primio spomen-značku kao nagradu za prijeđeni put.

Od 1958. do kraja 2017. izdano je 6.048 značaka. Od 1978. do 2018. tiskano je, u sedam izdanja, 18.000 dnevnika.

U sedmom izdanju umjesto domova uvršteni su obližnji vrhovi. Više nisu KT: Pl. dom Žitnica, pl. kuća Scout u Koretićima i Slani Dol. Dodane su tri nove KT: Vrh Stražnik, Cerinski vir i Vilinske jame.

Dnevnik šestog izdanja (2003) i starija izdanja vrijede i dalje.

Upute za obilazak

Obilaznica nema posebne trase. Svi markirani planinarski putovi koji vode do pojedine kontrolne točke su istog značaja. Obilaznik sam određuje kojim će putom prići pojedinoj KT i koliko će KT obići u jednom obilasku, a vrijeme obilaska nije ograničeno. Detaljne opise svih putova, vrhova i planinarskih objekata možete naći u planinarskim i turističkim vodičima.

Kontrolne točke Samoborske obilaznice:

klikom na “+” na svakoj KT možete vidjeti detalje i opširniji opis

Samoborski muzej (168 m) KT 1

Samoborski_muzej

Samoborski muzej (159 m) smješten je u središtu Samobora, udaljen 2′ od Trga kralja Tomislava ili 15′ od autobusnog kolodvora.

U jednoj izložbenoj prostoriji muzeja na prvom katu, nalaze se eksponati iz prošlosti planinarstva u Samoboru i Samoborskom gorju. U muzeju je deponiran i dio arhiva Hrvatskog planinarskog saveza i pojedinih planinarskih društava.

 

Muzej je otvoren svaki dan osim ponedjeljka i blagdana. Radnim danom i subotom muzej je otvoren od 10 do 14 sati, a nedjeljom od 14 do 17 sati, ljeti nedjeljom (7. i 8. mjesec) od 14 do 19 sati. Žig je u muzeju.

 

Parkiranje: Od Trga kralja Tomislava u Samoboru Livadićevom ulicom do semafora i nakon 200 m skreće se lijevo do besplatnog parkirališta. Do muzeja je svega 3′ šetnicom uz potok Gradnu. U Samoboru se nedjeljom i blagdanom ne plaća parkiranje.

 

Polazišta: Od Trga kralja Tomislava u centru Samobora kroz natkriti most se stiže do muzeja i hotela „Lavica“. Od mosta vode dva markirana puta: prvi, preko Anindola i piramide-vidikovca na brdu Tepec do Pl. doma pod Okićem i drugi, Šetnicom dr. Franje Tuđmana pa preko gradske livade Vugrinščak na Palačnik, Veliki Dol i Oštrc. Sjeverno, pedeset metara od mosta, kod hotela „Livadić“, je početak markiranog puta za Grgosovu špilju.

Okić (499 m) KT 2

2 (2) (1)

Okić (499 m) je osamljeni stjenoviti vrh kojim završava greben Plešivice i na kojem se nalaze ruševine starog grada Okića. Grad je izgrađen u 13. st., a napušten u 16. st.. Okić je kontrolna točka Hrvatske planinarske obilaznice, a metalni žig je ugrađen u zidu starog grada. Na stijenama ispod zidina starog grada često vježbaju sudionici planinarskih i alpinističkih škola.

Prilaz: Od doma pod Okićem je 10′ laganog uspona do zidina Okić-grada.

Postoje i dva zahtjevna prilaza do Okić-grada osigurana čeličnom užadi: Dragojlina staza i Žoharov klinčani put.

 IMG_7850

Planinarski dom „Dr. Maks Plotnikov“ (411 m) nalazi se podno ruševina Okić-grada, pa se zato često naziva Dom pod Okićem. Ima 14 ležaja i otvoren je vikendom. Domom upravlja HPD „Dr. Maks Plotnikov“.

Prilazi: Iz Samobora 2:15 h; Klaka 40´, Ruda (centar) 1:30 h, Novog Sela Okićkog 40′, Sv. Martina pod Okićem 1:15 h, Domovića u Podgrađu 40′ i iz Svete Nedelje preko Sv. Martina pod Okićem 3:30 h.

 

Etno kuća pod Okićem je stara seoska kuća obitelji Slakoper u Klakama, 15 ‘ od doma. Može se razgledati nedjeljom ili po dogovoru (tel. 01/3382-335)

 

Poučna staza „OKIĆNICA“ je kružna staza oko Okić-grada, Započinje kod Pl. doma pod Okićem i označena je s deset poučnih ploča. Može se proći za 2 h lagane šetnje. Vidi detalj „A“ u Turističkoj karti Žumberak-Samoborsko gorje. Stazu održava Park prirode „Žumberak – Samoborsko gorje“.

 

 

Plešivica (779 m) KT 3

3

Plešivica (779 m) je drugi vrh po visini u Samoborskom gorju. Prvu drvenu piramidu postavio je na najvišem dijelu šumovitog grebena HPD 1881., prvu željeznu 1905., a današnja piramida postavljena je 1957. Žig se nalazi s vanjske strane crvene kutije na piramidi. Plešivica je kontrolna točka Hrvatske planinarske obilaznice.

Prilazi: Najkraći prilaz je od „Kleti Poljanica“ 40′, a iz Ruda 2 h. Od Planinarskog doma pod Okićem vode dva prilaza, preko Poljanica Okićkih i Kotara 1:30 h i preko Popovog Dola 2:10 h.

 

Rudnik sveta Barbara je smješten svega 10′ od centra Ruda. Jedan je od najstarijih europskih rudnika bakra, kasnije i željeza. Posjetitelji mogu obići 150 m uređenih rovova. Rudnikom upravlja KUD „Oštrc“ iz Ruda. Naplaćuje se ulaznica, a rudnik se obilazi uz stručno vodstvo. Otvoren je od travnja do početka prosinca subotom, nedjeljom i blagdanom od 10 do 18 sati. Nalazi se na listi zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Više informacija na: http://www.rudnik.hr/

IMG_9213

Sv. Leonard je crkva u Kotarima (477 m) koja se nalazi ispod hrpta Plešivice. Izgrađena je u 16. stoljeću kao dio franjevačkog samostana. Do danas je ostalo sačuvano jedno krilo samostana i crkva s baroknim oltarom, jednim od najljepših u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Crkva i samostan su zaštićeni kao spomenik kulture najviše kategorije.

 

Gajev kamen (630 m) KT 4

Gajev kamen 433_3309

Gajev kamen (640 m) stoji u šumi na hrptu male Plešivice. Na 1,3 m visokom kamenu je, prigodom stote obljetnice rođenja hrvatskog preporoditelja Ljudevita Gaja, uklesan natpis: SLAVA GAJU 1809. – 1909. Žig je u metalnoj kutiji desetak metara od kamena.

Prilaz: Od „Kleti Poljanice“ na Poljanicama do Gajevog kamena su dva puta: okolni put 25′ i grebenski put preko vrha Gaj (674 m) 30′.

l dom srndac 1

Lovački dom na Poljanicama (580 m) se nalazi na prijevoju ceste Samobor – Rude – Poljanice – Jastrebarsko. U njemu posluje ugostiteljski objekt „Klet Poljanice“. Otvoren je vikendom, a radnim danom samo popodne.

Prilaz: Od Gornjih Ruda 1:40 h, od Bukovja 20′, a od Plešivičkog Breznika preko naselja Plešivica 3 h.

Mlin Pukšar (295 m) je obnovljena vodenica u Rudama na potoku Rudarska Gradna, na početku planinarskog puta koji od autobusnog stajališta Gornje Rude vodi za Poljanice. Mlin se može razgledati od 9 do 17 sati. Na mlinu je natpis bivšeg vlasnika „Mlin Mirko Lehpamer“. U blizini je i slikovita vikend kuća pokojnog novinara Gerharda Ledića, poznatog kao „Lutajući reporter“. Kuća se može razgledati samo izvana.

 

Rancerje (748 m) je travnati vrh na putu od Poljanica prema Oštrcu s kojeg se pruža lijepi pogled na bližu i dalju okolicu. Od Lovačkog doma na Poljanicama preko Prekrižja Plešivičkog do vrha ima 50′, a od doma na Oštrcu 30′.

 

Oštrc (752 m) KT 5

Oštrc IMG_5749

Oštrc (752 m) je vrh u centralnom dijelu Samoborskog gorja s dobrim pogledom na cijelo gorje, Medvednicu i Zagreb. Od ploče s natpisom vrha treba produžiti 50 m do kamenog vidikovca gdje se nalaze ploča u spomen na prvi izlet Hrvatskog planinarskog društva 17. svibnja 1875., križ i metalni žig. Oštrc je kontrolna točka Hrvatske planinarske obilaznice. Ispod vrha je stijena Flinka, vježbalište penjača.

Prilaz: Od pl. doma na Oštrcu do vrha ima 10 min.

IMG_9428

Planinarski dom „Željezničar“ na Oštrcu (691 m) je izgrađen na sedlu pod samim vrhom Oštrca. Otvoren je vikendom, a raspolaže s 32 kreveta. Domom upravlja HPD „Željezničar“ iz Zagreba. Od doma je lijepi vidik na Zagreb, posebno noću.

Prilazi: Od Lovačkog doma na Poljanicama 1:15 h. Iz Ruda (centar) ima 1;15 h, iz Braslovja 50′. Od pl. doma Veliki dol ima 30′ po Hofmanovom putu ili 40′ okolnim putom.

Od Šoićeve kuće u Malom Lipovcu po Hofmanovom putu je 1:15 h a preko Lipovec-grada 1:30 h.

 

 

Pl. dom „Ivica Sudnik“ Veliki dol (530 m) na Velikom dolu KT 6

 

Pl. dom I. Sudnik IMG_8933

Planinarski dom „Ivica Sudnik“ Veliki dol (530 m) je smješteni pod Oštrcom, na prijevoju između Lipovačke i Rudarske drage. Dom je izgradio PD „Japetić“ 1968. a sada je pod upravom Grada Samobora. Od 2005. dom nosi naziv Ivica Sudnik, po zaslužnom i dugogodišnjem predsjedniku PD „Japetića“. Žig se nalazi u domu, a rezervni metalni je uzidan desno od ulaza u podrum.

Prilazi: Iz Ruda (centar) 50′, iz Smerovišća 45′, od Šoićeve kuće u Malom Lipovcu 1 h. Iz centra Samobora (natkriti most kod Samoborskog muzeja i hotela Lavica) preko Rudarske Drage i Palačnika potrebno je 2 h.

Od pl. doma na Oštrcu do Velikog dola ima po Hofmanovom putu 20′, ili okolnim putom 30′.

 

Rude je dugačko naselje u dolini potoka Rudarska Gradna. Centar Ruda je 7 km od Samobora, a prepoznaje se po sportskoj dvorani živopisnih boja koja je sagrađena uz školu te župnoj crkvi Sv. Barbare. Od srednjeg vijeka do sredine 19. stoljeća ovdje se iskapala bakrena ruda. Iz rude se taljenjem dobivao bakar, koji se prerađivao u Hamoru, naselju na rubu Samobora. Autobusna linija Samobor – Rude završava u gornjim Rudama, a dio linija produžuje do Braslovja.

Polazišta: Rude su odlično polazište za Veliki dol, Veliki Črnec, Oštrc, Poljanice, Plešivicu i Okić.

 

Veliki Črnec (607 m) KT 7

Veliki Črnec IMG_3803

Veliki Črnec (607 m) je šumoviti kupasti vrh nedaleko od Palačnika, naselja poznatog po mnogim vinogradima s klijetima. Na vrhu je metalni žig i upisna kutija.

Prilazi: Iz Ruda (Vuković) 1:15 h, iz Ruda (centar) 1 h, od pl. doma Veliki dol 50′ i od Palačnika 50′ uz Velike pečine, dvije stijene s kojih se pruža razgled na veliki dio Samoborskog gorja i dijela slovenskog Posavja. Iz Samobora preko Palačnika 2 h.

Veliki Črtnec 435_3588

 

Cerinski vir (335 m) KT 8

Cerinski vir DSCN3100

Cerinski vir (335 m) je slap na potoku Javorec visok oko 10 metara. Metalni žig je postavljen na pano u podnožju slapa.

Prilaz: Od Pl. doma I. Sudnik Veliki Dol 1:15 h, iz Smerovišća (Izletište Dumić) 45′, od Pl. doma Cerinski vir 15′ i od Šoićeve kuće  1:10 h.

cerinski vir

Pl. dom Cerinski vir (331 m) se nalazi na padini između potoka Javorec i naselja Cerina. Dom je izgrađen 2015., njime upravlja HPD Sv. Patrik, a posluje svakog vikenda uz dežurstvo članova Društva.

Prilazi: Iz Smerovišća (Izletište Dumić, 246 m) 30′, od ceste Smerovišće – Mali Lipovec, (0,7 km od Dumića) 20′, od Šoićeve kuće u Malom Lipovcu 1 h.

Polazišta: Od Pl. doma Cerinski vir do Pl. doma Žitnica na Japetiću vode dva puta: preko slapa Cerinski vir 2 h i preko Velikog Lipovca 2:15 h.

Šoićeva kuća u Malom Lipovcu (385 m) KT 9

šoićevakuća

Šoićeva kuća (373 m) je smještena uz potok Lipovečka Gradna ispod Lipovec-grada. Za vrijeme eksploatacije šuma na Japetiću (1925.-1931.) tu je bio početak šumske željeznice prema Samoboru. 1931. kuću kupuje HPD-ova podružnica „Japetić“ i tu uređuje svoju kuću. Ispred doma je 1935. sagrađen zdenac. Šoićeva kuća je poslovala kao planinarski dom u vlasništvu HPD „Japetić“ sve do 2016. kada je prodana i od tada je Šoićeva kuća zatvorena. Metalni žig je ugrađen na kameni zdenac pred domom.

Prilazi: Iz Samobora preko Palačnika i Velikog Dola 3 h. Od pl. doma Veliki Dol 50′. Iz Smerovišća (Izletište Dumić) preko pl. doma Cerinski vir i Velikog Lipovca 1:30 h.

Polazišta: Šoićeva kuća i 200 m udaljeno autobusno stajalište su polazište za uspone na Veliki Dol, Oštrc, Japetić i Veliki Lovnik. Parkira se uz cestu.

Autobusna linija Samobor – Smerovišće – Mali Lipovec prometuje u dane vikenda više puta dnevno.

 

Lipovec-grad (577 m) KT 10

star igrad lipovec

Lipovec-grad (577 m) se nalazi na padini Oštrca, iznad Šoićeve kuće i naselja Mali Lipovec. Izgrađen je u 13. stoljeću i po svom obliku nalik je Okić-gradu. I ne samo to što su nalik već su i njihove prošlosti slične.

Metalni žig je ugrađen na zid kod ulaza u ruševine grada uz kutiju s upisnom knjigom.

Prilazi: Od Šoićeve kuće je 30´ uspona, a od pl. doma na Oštrcu 40′. Od vrha Stražnik 1:15 h.

 

 

Stražnik (708 m) KT 11

Vrh Stražnik IMG_9538

Stražnik (708 m) je vrh na stazi koja vodi hrptom između Oštrca i Japetića. Iako je sam vrh u šumi, sa staze od Oštrca do Stražnika pruža se dobar vidik. Staza je jedna od najljepših u Samoborskom gorju. Metalni žig je na vrhu.

Prilazi: Od Lipovec-grada 1:40 h, od pl. doma na Oštrcu preko sedla Preseka i Belog brega (raspelo) 1 h, od prijevoja Velika Vrata 30′, od pl. doma Žitnica 1 h, od Lovačke kuće na Poljanicama su dva prilaza: Preko Sopota, Bele drage i Belog brega 1:15 h, i uz Rancerje i preko Belog brega 1:30 h.

 

Japetić (879 m) KT 12

Hrbat Japetića IMG_8421

Japetić (879 m) je najviši vrh Samoborskog gorja. Na zaobljenom vrhu je postavljena 12 m. visoka piramida koja je od 1889. do 1960. bila na Sljemenu, najvišem vrhu Medvednice. S piramide se pruža nezaboravni pogled na Samoborsko gorje, Sv. Geru na Žumberačkoj gori, Medvednicu, Pokuplje i Posavinu, na zagorske planine, Klek, Kapelu i Kamniške alpe.

Metalni žig je ugrađen na podnožju piramide. Japetić je kontrolna točka Hrvatske planinarske obilaznice.

Prilazi: Od Šoićeve kuće u Malom Lipovcu preko livada 1:30 h, od Šoićeve kuće preko Velikih Vrata također 1:30 h. Od pl. doma Žitnica do vrha je 20′, a od sela Dragonoša 50′. Od Gostinjca Sv. Bernarda 1:15 h.

pd_japetic_(6)_92443

Planinarski dom Žitnica (815 m) izgrađen je na travnatom bilu Žitnica, s odličnim pogledom na Pokuplje, lako uočljivim vrhovima Zečak i Sveta Gera na Žumberačkoj gori, Klek i Slovenski Snežnik. Dom ima 46 ležaja, a otvoren je vikendom. Livada ispod doma je uzletište za padobransko jedrenje. Domom upravlja HPD „Jastrebarsko“.

Prilazi: Od Šoićeve kuće u Malom Lipovcu su dva prilaza: po livadama i uz vrh Japetić 1:45 h, a preko prijevoja Velika Vrata 1:30 h. Od planinarskog doma Cerinski vir vode dva puta: preko Cerinskog vira 2 h i preko Velikog Lipovca 2:15 h.

Iz centra Jastrebarskog potrebno je 2:45 h ili autom preko D. i G. Reke i Kupeć Dola u smjeru Velikih Vrata do predjela Frgolovac gdje se može parkirati te dalje stazom 1 h do doma.

 

Veliki Lovnik (737 m) KT 13

veliki lovnik

Veliki Lovnik (737 m) je šumoviti vrh u sjevernom dijelu Samoborskog gorja. Na vrhu se nalazi željezno raspelo, a nedaleko od njega kutija sa žigom. Veliki Lovnik je kontrolna točka Hrvatske planinarske obilaznice.

Prilaz: Gostinjac Sv. Bernarda – vrh Veliki Lovnik 10′.

Gostinjac Sv. BernardaIMG_6689

Gostinjac Sv. Bernarda (690 m) na Velikom Lovniku preuređen je iz dotrajale lugarnice 1996. Otvoren je samo nedjeljom, a ne radi na vjerske blagdane i tijekom mjeseca kolovoza. Posjeduje 30 ležaja i 20 pomoćnih. Gostinjcem upravlja Planinarska bratovština Sv. Bernarda iz Samobora. U kući dežuraju članovi Bratovštine.

Prilazi: Iz Slanog Dola 1:30 h, od pl. doma Žitnica 1:20 h, od pl. doma Cerinski vir preko V. Lipovca 2:15 h a iz Smerovišća preko pl. doma Cerinski vir 2:45 h. Od Šoićeve kuće u Malom Lipovcu 1:40 h.

 

Slani Dol (480 m) je naselje na dugačkom hrptu između Gradišća iznad Samobora i Velikog Lovnika. Iznad naselja je upravna zgrada Parka prirode „Žumberak-Samoborsko gorje“, a u selu buffet „Gogo“ s 8 ležaja i žigom KT Slani Dol. Do Slanog Dola prometuje autobus iz Samobora.

Prilazi: Iz Smerovišća (Dumić) 40′, iz Hamora 1:30 h i od Grgosove špilje u Otruševcu 2 h.

Noršićka Plešivica (728 m) KT 14

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Noršićka Plešivica (728 m) je travnati zaobljeni vrh nedaleko Noršić Sela. Lijepi je pogled na vrh Zečak i Žumberak. Na betonskom stupiću je ugrađen metalni žig s označenom visinom od 721 m. Noršićka Plešivica je KT Hrvatske planinarske obilaznice.

Prilazi: Iz Kapelišća 20′, od Pl. kuće Scout 1:30 h.

 

Noršić Selo (650 m) je naselje na padini Noršićke Plešivice. Iznad sela, a ispod crkve Sv. Duha je zaselak Kapelišće. Tu je i križanje markiranih putova škola i autobusno stajalište, a preko puta je župni dvor.

Prilazi: Iz Vilinskih jama 1:20 h, od pl. doma Žitnica 2 h, iz Dragonoša 1 h, iz Grdanjaca preko Bedra ili Višnjevca 2:30 h .

scout

Planinarska kuća Scout u Koretićima (360 m) nalazi se u Noršićkom jarku, u dolini potoka Bregane. Ima 35 ležaja, a otvorena je vikendom od 1. travnja do 1. listopada. U domu dežuraju članovi PK „Scout“ iz Samobora.

Prilazi: Iz Stojdrage 2 h, iz Kravljaka 1 h, Iz pl. doma Žitnica 2:45 h.

Eko selo Žumberak (357 m) je izletište u Koretićima uz potoka Rakovac, s restoranom i sobama za noćenje. Od pl. kuće Scout udaljeno je cestom 20′ .

 

Vilinske jame (300 m) KT 15

Vilinske jame

Vilinske jame (300 m) čini sklop više malih špilja iznad lijeve obale potoka Breganice, ispod zaselka Tušini. Nastale su taloženjem vapnenca na mjestu gdje je voda iz pritoka padala preko strme stijene u potok Breganicu.

Najveća špilja dugačka je 12 m, široka 10, a visoka 8 m. Od ulaza desno vodi uski i kratki hodnik kojim se može uvući u druge dvije dvoranice. Metalni žig je ugrađen kod ulaza.

Prilazi: Od Slanog Dola uz restoran „Rajska jezera“ u Breganici 1 h, od restorana „Rajska jezera“ u Breganici dolinom potoka Breganice 30′, iz Noršić Sela 1;30 h.

 

Grgosova špilja u Otruševcu (241 m) KT 16

grgosova spiplja

Grgosovu špilju u Otruševcu (241 m) čine dvije špilje. Prva špilja otkrivena je 1973. Sastoji se od 2 dvorane: gornja dvorana dugačka je 30 m. i bogata špiljskim nakitom, dok druga dvorana nije dostupna posjetiteljima. Visinska razlika od ulaza do dna iznosi 19 metara. 2007. god. otkrivena je druga špilja, s 3 dvorane, dugačka 130 m, bogata sigama. Obje špilje su uređene za turistički posjet. Ulaz se naplaćuje, a vodiča potražite u gostionici „Špilja“ preko puta ulaza u špilje.

Prilazi: iz Samobora (Trg kralja Tomislava) 1.15 h, iz Slanog Dola 1:45 h. Do špilje prometuje autobus iz Samobora i dalje uz groblje Otruševec do sela Vrhovčak.

Poučna staza Otruševec započinje i završava kod Grgosove špilje u Otruševcu, a može se obići za 70′. Na deset mjesta postavljene su prikladne ploče s opisom prirodnih zanimljivosti. Staza je označena samo putokazima.

Gradina Tuščak (585 m) KT 17

Kravljak i Tuščak IMG_7550 Tuščak - temelji IMG_9502

Gradina Tuščak (585 m) nalazi se na šumovitom hrptu brda Tuščaka. Od nekadašnje stražarske kule ostao je samo zid visine 1,5 m. Iznad zidina na mjestu temelja druge kule je odmorište s klupama. To je jedina KT u Samoborskoj obilaznici koja je locirana izvan Samoborskog gorja, u istočnom Žumberku. U šumi 15′ od gradine, nalazi se vrh Tuščak (602 m).

Metalni žig je ugrađen na zidu kule, a kutija s upisnom knjigom nalazi se poviše uz temelje gornje kule.

Prilazi: Od sela Kravljaka (504 m) je 25′ do gradine, od pl. kuće Scout u Koretićima preko Kravljaka 1:40 h, od Stojdrage 1:20 h i od Osredka preko vrha Tuščak 1:20 h.

stojdraga

Stojdraga (519 m) je naselje u istočnom Žumberku. Na brežuljku iznad naselja je grkokatolička župna crkva Sv. Jurja, župni dvor i Žumberački uskočki muzej. U obližnjem perivoju je 5 m visoki križ podignut 1925. povodom tisućite godišnjice hrvatskog kraljevstva i obilježje na prvi organizirani izlet automobilima u Hrvatskoj održan 1926. od Zagreba do Stojdrage. Autobusna linija Samobor – Bregana – Gabrovica – Stojdraga – Poklek – Budinjak – Gornja Vas prometuje svaki dan dva puta dnevno.

Prilazi: Iz Osredka 1 h, iz Kravljaka 1 h, od Tuščaka 1:20 h, od Pl. kuće Scout u Koretićima preko Kravljaka 2:15 h.

 

 

 

Žigovi Samoborske obilaznice

Kao dokaz obilaska KT, u dnevnik treba utisnuti žig i upisati datum obilaska.  Na kontrolnim točkama su postavljeni metalni žigovi, a sa sobom trebate ponijeti natopljeni jastučić za žig.

Ako nema žiga ili ste zaboravili ponijeti dnevnik, možete se fotografirati na vrhu, ispred doma, piramide ili sličnog karakterističnog objekta. Fotografija zamjenjuje žig i treba je samo umetnuti u dnevnik.

Način obilaska

 

Jednodnevni izleti pogodni su za većinu planinara. Moguća polazišta su Samobor, Rude, Smerovišće, Mali Lipovec (Šoićeva kuća), Slani Dol, Grdanjci, Sveti Martin pod Okićem,  Podgrađe, Jastrebarsko, Noršić Selo, ali i druga.

Dvodnevni obilazak s noćenjem u nekom od planinarskih domova pogodan je za one koji dolaze iz udaljenih mjesta i žele obići Samoborsko gorje tijekom vikenda. Za obilazak 12 KT potrebno je 14 sati hoda:

1. dan: Samobor (KT1) – Okić (KT2) – Plešivica (KT3) – Lovački dom na Poljanicama – Gajev kamen (KT4) – Lovački dom na Poljanicama – Oštrc (KT5) – pl. dom „Ivica Sudnik“ na Velikom dolu (KT6). Noćenje u domu na Oštrcu ili Velikom Dolu. Obilazi se 6 KT.

2. dan: Oštrc – Veliki Dol – Smerovišće – Cerinski vir (KT8) –  Veliki Lovnik (KT13) – Japetić (KT12) – Pl. dom Žitnica – Velika Vrata – Stražnik (KT11) – Lipovec-grad (KT10) – Šoićeva kuća (KT9). U Samobor se možete vratiti autobusom. Obilazi se 6 KT.

 

Nabava dnevnika

Dnevnik možete naručiti pismom na adresu HPD „Japetić“, telefonom: Darko Dömötörffy 098 302 700 ili na e-mail adresu: darac8085@gmail.com         

Dnevnike šaljemo poštom – pouzećem uključujući troškove poštarine.

Dnevnik se može kupiti u Samoboru u društvenim prostorijama HPD „Japetić“  Perkovčeva 36A za vrijeme planinarskog sastanka četvrtkom od 20 sati, u Samoborskom muzeju i u suvenirnici Trešnja Okićka na Trgu kralja Tomislava 14 (vl. Petra Sovulj).

U Zagrebu dnevnike Samoborske obilaznice prodaje Hrvatski planinarski savez, Kozarčeva 22, radnim danom od 8 do 15 sati, ponedjeljkom do 17 sati.

Dnevnike, karte i vodiče možete naručiti u HPS-u putem web-trgovine na tel: 01/4823 624 ili putem e-mail adrese: hps@hps.hr

Uvjeti za priznanje

Osobni podaci u ovom dnevniku moraju biti ispisani čitkim, velikim tiskanim slovima. Za spomen-značku treba obići najmanje 12 KT. Kod dodjele spomen-značke HPD „Japetić“ uzima u obzir da ste KT Samoborske obilaznice obišli na planinarski način i osobno posjetili svaku KT.

Obilaznik koji je ispunio potrebne uvjete treba dnevnik poslati na adresu:

HPD „Japetić“

p.p. 31

10430 SAMOBOR

Nakon pregleda, vlasniku dnevnika se dodjeljuje spomen-značka i njegovo ime se upisuje u Knjigu obilaznika. Ovjereni dnevnik sa značkom se vraća vlasniku preporučenom poštanskom pošiljkom u roku od 15 dana. Više dnevnika poslanih zajedno vraćamo na jednog pošiljatelja.

Stara izdanja dnevnika Samoborske obilaznice vrijede i nadalje. Za spomen-značku potrebno je obići samo one KT koje su uvrštene u tom izdanju.

Nesreća u planini

Dogodi li se nesreća na putu, unesrećenom treba odmah pružiti prvu pomoć prema svom znanju i mogućnostima. Ako unesrećenog ne možete sami prevesti s mjesta nesreće treba ga zaštiti od vremenskih nepogoda i pothlađivanja.

Poziv za pomoć treba uputiti na broj112 ili na broj stanice Hrvatske gorske službe spašavanja u Samoboru 091/ 721-0008. Članovi HGSS-a rade dobrovoljno i zato očekuju suradnju i razumijevanje.

Preporuke obilaznicima

       na obilazak KT ne krećite sami zbog vlastite sigurnosti! Tempo hoda prilagodite najsporijem u skupini

       uz planinarsku opremu skupina planinara treba ponijeti barem jedan mobitel s punom baterijom, kartu Samoborskog gorja, fotoaparat i jastučić za žigove

       ne ostavljajte smeće u prirodi, ponesite ga sa sobom

       ne nosite puno hrane, planinarski domovi su opskrbljeni toplim jelima i pićima po pristupačnim cijenama

       u Samoborskom se gorju može planinariti u svim godišnjim dobima. I zimi, po snijegu domovi su dobro posjećeni

Napomene: Podaci navedeni u ovom dnevniku su iz 2018. godine. U dnevniku su upisani podaci o novim izmjerama nadmorskih visina, a one se kod nekih lokacija razlikuju od visina upisanih na žigovima. Korisno je provjeriti podatke na internetskim stranicama: https://www.hpd-japetic.hr/

Samobor

samoborvr

Samobor je grad s 19.000 stanovnika, od Zagreba udaljen 25 km, a od granice sa Slovenijom 5 km. Smješten je na rubu savske doline i Samoborskog gorja. Samobor je turističko i izletničko mjesto, poznato po Samoborskom fašniku i drugim manifestacijama.

Grad se prvi put spominje u 13 st.. Utvrdu nad gradom sagradili su pristaše češkog kralja Otokara II. između 1260. i 1264. godine.

Osim Samoborskog muzeja koji je KT obilaznice vrijedi obići Trg kralja Tomislava sa zgradom gradske vijećnice i zdencem na sredini trga, Trg Matice hrvatske s Hrvatskim domom i galerijom „Prica“, šetalište Vugrinščak, ruševine starog grada Samobora na padini brda Tepec, park šumu Anindol s kapelom sv. Ane, piramidu (vidikovac) na brdu Tepec (368 m) na stazi prema Okić-gradu i dr.

 

PLANINARENJE U SAMOBORSKOM GORJU

 

Samoborsko gorje proteže se jugozapadno od grada Samobora. Čine ga tri glavna grebena s vrhovima Plešivica, Oštrc i Japetić, kojerazdvajaju potoci Rudarska i Lipovečka Gradna. U geografskom smislu, Samoborsko gorje je istočni dio Žumberačke gore. Duboka dolina potoka Bregane razdvaja Samoborsko gorje od Žumberka.

 

Slikovito Samoborsko gorje posjećuju planinari, izletnici i turisti tijekom cijele godine. Sedam planinarskih domova i nekoliko ugostiteljskih objekata nude posjetiteljima jelo i noćenje. Do domova i vrhova vode označene staze ukupne dužine oko 200 km. Staze su označene planinarskim oznakama – markacijama, a križanja putova putokaznim pločama. Putove održava 10 planinarskih društava iz Samobora, Sv. Nedelje,Jastrebarskog i Zagreba.

 

Autobusni prilazi: Iz Zagreba prema Samoboru autobusi prometuju s tri lokacije, iz Črnomerca, Ljubljanice i Autobusnog kolodvora Zagreb.

Na autobusnom kolodvoru u Samoboru treba presjedati na lokalne linije za Rude i Braslovje, Smerovišće i Lipovec, Klake, Noršić Selo i Jarušje, Stojdragu i Gornju Vas, Slani Dol i druga odredišta.

Od Savskog mosta u Zagrebu prometuju autobusi do Sv. Martina pod Okićem i Podgrađa, Novog Sela Okićkog i Jastrebarskog. Na navedenim linijama voze prijevoznici „Samoborček“ i „Autoturist“, a obavijesti o voznom redu mogu se dobiti na tel. 01 /3362-648 ili na http:/www.samoborček.hr/vozni-red/.

 

Informacije o Samoborskoj obilaznici i Samoborskom gorju daju:

Darko Dömötörffy 098 302 700 i darac8085@gmail.com

Vladimir Novak 091 212 3020 i vladimir.dado.novak@gmail.com

Zdenko Kristijan 091 76 888 74 i zdenko.kristijan@gmail.com

 

Planinarstvo u Samoboru ima dugu tradiciju. Hrvatsko planinarsko društvo (HPD) iz Zagreba organiziralo je 17. svibnja 1875. svoj prvi izlet u Samoborsko gorje. Trasa izleta je vodila iz Ruda na Oštrc i Plešivicu. Već 1878. HPD je imalo u Samoboru svog povjerenika M. Bahovca, koji je dao prokrčiti put na Okić-grad. Na vrhu Plešivice je 1881. izgrađena drvena piramida sa skloništem, koja je kasnije zamijenjena željeznom. HPD je otvorilo planinarsko sklonište 1922. u seoskoj kući u Prekrižju.

Škola narodnog zdravlja iz Zagreba izgradila je 1933. Đački dom na Oštrcu. Ski klub Zagreb dovršio je Ski-kuću na Velikom dolu 1937.

PD „Jastrebarsko“ izgradilo je dom Žitnicu na Japetiću 1955. PD „Dr. Maks Plotnikov“ iz Samobora izgradilo je svoju kuću 1978. u podnožju Okić-grada. Planinarska bratovština Sv. Bernarda otvorila je 1996. dom Gostinjac sv. Bernarda na Lovniku. PK „Scout“ otvorio je 2000. kuću u Koretićima, HPD “Sveti Patrik“ 2015. novi dom Cerinski vir.

 

HPD „Japetić“ osnovano je 1923. u Gradišću kao podružnica Hrvatskog planinarskog društva u Zagrebu. Već 1925. Društvo otvara „Mesićevu kuću“ na Japetiću, koja je izgorjela 1931. Iste godine otvorena je „Šoićeva kuća“ pod Lipovcem. Vrhunac međuratnog djelovanja su obnova Šoićeve kuće, dobro označeni putovi i izdavanje planinarske karte 1937.

 

PD „Japetić“ je 1953. izdao“Planinarski vodič Samoborskim gorjem“, a 1956. je osnovana Stanica Gorske službe spašavanja Samobor. Kružni planinarski put „Kroz Samoborsko gorje“ otvoren je 1958. a od 1965. svakih deset godina Društvo priprema pohod „Tragom prvog izleta HPD-a“ trasom: Rude – Veliki Dol – Oštrc – Plešivica.

Nakon višegodišnje izgradnje Društvo otvara 1968. Pl. dom na Velikom Dolu, danas s imenom „Ivica Sudnik“ po dugogodišnjem predsjedniku Društva.

Od 2017. društvo djeluje u svojim prostorijama u Samoboru, Perkovčeva 36A. Na web stranici HPD „Japetić“ možete naći mnogo obavijesti o aktivnostima Društva. Planinarski ormarić se nalazi u pješačkom prolazu između Samoborske banke na Trgu kralja Tomislava i tržnice.

 

HPD „Japetić“ priprema svake godine dva pohoda. Japetićev pohod se održava svakog svibnja po različitim trasama i Sudnikov pohod krajem studenog po ustaljenoj trasi koja vodi od Samoborskog muzeja preko Palačnika do Velikog Dola.

 

Vodiči i zemljovidi

 

1. Alan Čaplar. PLANINARSKI VODIČ PO HRVATSKOJ, 650 str., izdavač Mozaik knjiga 2015., 620 str. Samoborsko gorje je obrađeno na 28 stranica, a istočni Žumberak na 6.

 

2. Dr. Željko Poljak: HRVATSKE PLANINE, izdavač Golden marketing – Tehnička knjiga 2007., 660 str.

 

3. Planinarska karta SAMOBORSKO GORJE, mjerilo 1:25 000, izdavač SMAND Vidovec (kod Varaždina) 2016.

 

4. Planinarska karta SAMOBORSKO GORJE, mjerilo 1:25 000, izdavač: HGSS. Karta je u prodaji od 2019.

 

5. Turistička karta ŽUMBERAK-SAMOBORSKO GORJE, mjerilo 1:50 000, izdavač Park Prirode „Žumberak – Samoborsko gorje“, prosinac 2017. (2. izdanje). Karta se može dobiti u uredu Turističke zajednice grada Samobora, na Trgu Kralja Tomislava. Turistička zajednica je potpomogla izdavanje te karte.