CRES
Otok Cres, uz Krk, najveći je hrvatski otok. Smješten je u Kvarnerskom zaljevu, izduženog je oblika pa se razlikuju dva prostrana, ali bitno različita šumska kompleksa. Jedan je na jugu, onaj vazdazelene eumediteranske šume s najvećom zastupljenošću hrasta crnike, a drugi, Tramuntana je na sjeveru i prekrivaju ga guste šume hrasta i kestena, pune gljiva i stijena prekrivenih mahovinom, a u njima obitavaju šumske životinje poput zečeva, jelena, veprova, muflona, pa čak i krtica (kojih nema na ostalim jadranskim otocima)
Tramuntana je u prošlosti bila naseljeno područje, no njena su sela pomalo napuštana tijekom posljednjeg stoljeća. Razlozi su uobičajeni: izazovni životni uvjeti, svjetski ratovi, iseljavanje u razvijenija područja. Na području Tramuntane nalazilo se i više rudnika boksita, koji se počeo eksploatirati tijekom I. svjetskog rata, a eksploatacija se nastavila do sedamdesetih godina prošlog stoljeća. To su bili mahom površinski kopovi pa su neki i danas vidljivi u krajobrazu Tramuntane u obliku manjih ili većih udubljenja.
Na području Tramuntane nalaze se i najviši vrhovi Cresa, Sis s nadmorskom visinom (639 m) i Gorice (648 m) smještenom 1,5 km sjeverozapadno od Sisa. Sis je zbog svog istaknutog položaja na južnom kraju hrpta Tramuntane svakako spektakularniji, do njega vodi uređena planinarska staza i kontrolna je točka HPO. Pogled s ovog vrha obuhvaća cijelu istočnu obalu Istre, većinu kvarnerskih otoka te planine Gorskog Kotara i Velebita.
Naselje Beli jedno je od najstarijih naselja otoka Cresa. Iako početke obitavanja na prostoru Tramuntane pronalazimo još u paleolitiku, smatra se da su Beli osnovali Rimljani u 1. stoljeću pr. Kr. i nazvali ga Caput Insulae (latinski „Glava otoka“) koje im je, zbog mogućnosti nadgledanja plovnih puteva, bilo od izuzetne strateške važnosti. Caput Insulae imao je status „res publica“, što znači da su njegovi građani bili izjednačeni po pravima s građanima Rima
Danas Beli broji svega četrdesetak stalnih stanovnika, no usprkos tome ima sva obilježja pravog grada i jedno je od očuvanih pitoresknih mjestašca koja su nezaobilazno mjesto za posjetitelje otoka Cresa.
Cres je dom i zaštićene vrste ptica – bjeloglavih supova, jedne od najvećih ptica letačica na svijetu. U mjestu Beli se nalazi centar posvećen zaštićenoj životinjskoj vrsti – bjeloglavom supu – Centar za posjetitelje Beli s oporavilištem za bjeloglave supove kojeg ćemo posjetiti.
PLAN PUTA
Polazak je u nedjelju, 1.3.26. u 6:00 s Autobusnog kolodvora u Samoboru.
Putujemo autobusom do Brestove uz kraće zaustavljanje za kavu. Trajekt iz Brestove prema rasporedu kreće u 9:45, a nakon kratke vožnje trajektom nastavljamo busom do početne točke za uspon na Sis.
Uspon na Sis je relativno jednostavan i traje 40-ak minuta.
Nakon uspona na Sis nastavljamo busom do mjesta Beli. Tu ćemo obići Centar za posjetitelje i oporavilište za bjeloglave supove Beli.
Nakon obilaska Centra grupa će napraviti turu od Centra do trajektnog pristaništa Porozina. Planirano vrijeme hoda je 3,5h.
Zlatna generacija, a i ostali članovi kojima je tura do Porozine previše, napraviti će kraću kružnu šetnju.
Planirani trajekt za povratak je u 18:00 iz Porozine pa se povratak u Samobor očekuje do 22h.
Za sve dodatne informacije, molim Vas da kontaktirate vodiča (Helena, 098/471-878).
| Predviđeno trajanje hoda: | Oko 1,5 sati hoda za uspon na Sis, ovisno o odabranoj grupi kasnije 2-3,5h hoda |
| Zahtjevnost izleta: | Kondicijski umjereno zahtjevno, tehnički nije zahtjevno |
| Oprema: | Standardna planinarska oprema prilagođena vremenskim uvjetima |
| Prehrana: | Hrana iz ruksaka |
| Dokumenti: | Važeća planinarska iskaznica HPS-a, osobna iskaznica, zdravstvena iskaznica, dnevnici pl. obilaznica |
| Prijevoz | AUTOBUS – cijena izleta: 30EUR
Cijena uključuje prijevoz autobusom i ulaznicu za Centar |
| Vrijeme i mjesto polaska: | Nedjelja 1.3.26. u 6:00, autobusni kolodvor Samobor |
| Prijave i informacije: | U četvrtak na sastanku društva u 20h, obavezna uplata |
