Samoborska obilaznica je otvorena prigodnim pohodom 9. studenog 1958. pod nazivom Kružni planinarski put „Kroz Samoborsko gorje“. Kružni put je skraćeni naziv koji se često koristio. Od 2003. mijenja ime i naziva se Samoborska obilaznica.
Pripreme za osnutak Kružnog puta trajale su godinu dana. Prva ideja o samoborskoj transverzali je objavljena 13. listopada 1957. u referatu Ivice Sudnika, predsjednika PD Japetića na prvom savjetovanju planinarskih društava koja djeluju u Samoborskom gorju. Predložena je slijedeća trasa:
Samobor – Okić-grad – vrh Plešivica – Oštrc – Lipovec- grad – Šoićeva kuća – Cerinski vir – Japetić– Noršić Selo – Budinjak – Kalje – Sošice.
Iniciran je osnutak komisije od predstavnika više društava i predložena su tri naziva buduće obilaznice:
• Markiranim putovima kroz Samoborsko gorje
• Planinarskim stazama kroz Samoborsko gorje
• Vrhovima i dolinama Samoborskog gorja
PD „ Maks Plotnikov“ iz Samobora je na savjetovanje došao s prijedlogom da se izostavi dio puta kroz Žumberak (Noršić selo – Sošice) te da se uključi put od željezničke stanice Zdenčina na Okić-grad. Na drugo savjetovanje na Žitnici 17. studenog 1957. stigli su predstavnici planinarskih društava; „Japetić“ i „M. Plotnikov“ iz Samobora,
„Željezničar“ iz Zagreba, „Jastrebarsko“ i „Dubovac“ iz Karlovca.
Mišljenje većine je bilo da transverzala bude kružna i da ne obuhvaća Žumberak. U prosincu je održano treće savjetovanje, a četvrto i peto u prvoj polovici 1958. Prihvaćena je trasa zacrtana na prvom savjetovanju s povratkom iz Noršić Sela u Breganu ili preko Vilinskih jama i dolinom potoka Ludvića u Samobor. Dogovaralo se i o markiranju, izdavanju iskaznice Kružnog puta i kontrolnim točkama. Tiskano je tisuću iskaznica s nazivom: Kružni planinarski put „Kroz Samoborsko gorje“. Osnivači su planinarska društva „Japetić“ i „M. Plotnikov“ i „Željezničar“. Nakon nekoliko godina Kružni put je preuzeo PD „Japetić“. Iz praktičnih razloga izdavanje značaka je obavljao Ivica Sudnik.
PD „Dubovac“ i „Jastrebarsko“ odlučili su se za obilaznicu koja je vodila od Jastrebarskog do Japetića i dalje Žumberkom. Nova obilaznica je otvorena također 1958. pod nazivom „Karlovačka transverzala“. Planinari su dobro prihvatili Kružni put. Kontrolne točke na Okiću, Plešivici, Oštrcu i Japetiću su se obilazile bez problema, no odlazak u udaljeno Noršić Selo i povratak u Samobor trajao je čitav dan. Od 1958. do danas je preko 450 članova „Japetića“ obišlo Kružni put / Samoborsku obilaznicu.
Samoborska obilaznica je zaslužna da je Samoborsko gorje upoznalo preko 6000 planinara iz Zagreba, Hrvatske i okolnih država. Šezdesetu obljetnicu Samoborske obilaznice obilježavamo s dvije akcije. Prva akcija je Japetićev pohod u svibnju 2018. kada planiramo obilježiti obljetnicu te u okviru pohoda obići tri kontrolne točke Samoborske obilaznice. U drugoj bi akciji, u mjesecu studenom na predavanju uz dia pozitive, prikazali ljepote Samoborskog gorja te kontrolne točke Samoborske obilaznice. Isto predavanje želimo održati i u drugim planinarskim društvima i upoznati ih s manje poznatim predjelima Samoborskog gorja.
