Karakteristika Samoborskog gorja su dugački grebeni, strme padine i vrhovi. Na 200 km markiranih staza izmjenjuju se šume, livade, sela, kapele, vrhovi, piramide i dobri vidici na obližnje i daleke vrhunce!
Samoborska obilaznica ima 17. lokacija u Samoborskom gorju koje trebate obići na planinarski način. Mala knjižica s 48 stranica, koju zovemo dnevnik,služi kao vodič po Samoborskom gorju i kao mjesto za utiskivanje žigova na 17. kontrolnih točaka, kao ovjera da ste posjetili vrhove, planinarske domove i Samoborski muzej.
Pošto je rasprodano šesto izdanje dnevnika Samoborske obilaznice, HPD Japetić je pripremio sedmo izdanje. To se poklopilo s 60. obljetnicom Samoborske obilaznice, koja je otvorena 1958. pod nazivom Kružni planinarski put Kroz Samoborsko gorje. Okruglu godišnjicu Samoborske obilaznice obilježili smo na Japetićevom pohodu 20. svibnja 2018. Pohod je vodio po markiranim i nemarkiranim stazama a planinari su mogli ovjeriti dvije kontrolne točke; Veliki Lovnik i slap Cerinski vir.
Dnevnik se može kupiti kod blagajnice Društva, četvrtkom od 20 h, Perkovčeva 36 a. U Samoboru dnevnik se može kupiti i u suvenirnici Trešnja Okićka na Trgu kralja Tomislava 14 i u Samoborskom muzeju. Također, možete ga kupiti ili naručiti u Hrvatskom planinarskom savezu. Pismom se dnevnik (40 kn) može naručiti na adresi: HPD Japetić, p.p. 31, 10430 Samobor, kod Darka Dömötörffyja: 098 /302-700 ili na e-adresu: darac8085@gmail.com
Od 1958. brigu o obilaznici i ovjeru dnevnika vodio je Ivica Sudnik, predsjednik PD Japetića. Naslijedio ga je Zdenko Kristijan 1979., a od 2017. voditelj obilaznice je Darko Dömötörffy, bivši predsjednik Japetića i zaljubljenik u planinarske obilaznice. Umjesto planinarskih domova, prema Darkovoj ideji, kontrolne točke su obližnji vrhovi, jer su metalni žigovi na njima stalno dostupni. To su Okić, Oštrc, Japetić, Veliki Lovnik i Noršićka Plešivica.
Nove kontrolne točke su slap Cerinski vir (335 m), špilja Vilinske jame (300 m) na putu između Slanog Dola i Noršić Sela i vrh Stražnik (708m) na razglednoj stazi između Oštrca i Japetića. Obilaznica i dalje ima 17 kontrolnih točaka a za spomen-značku treba obići najmanje 12 po svom izboru.
U pripremi sedmog izdanja dnevnika bili su Darko Dömötörffy, Vladimir Novak i Zdenko Kristijan, koji je napisao tekst dnevnika. Bojan Horvat nam je pomogao u određivanju nadmorskih visina.
U dnevniku je nakon uvodnog dijela kratki vodič po kontrolnim točkama Samoborske obilaznice upotpunjen fotografijama i prostor za kontrolne žigove. Alan Čaplar je izradio kartu Samoborskog gorja koja se nalazi u sredini dnevnika i pripremio dnevnik za tisak. Zbog vodiča i karte dnevnik je zanimljiv i planinarima kao vodič po Samoborskom gorju. Stara izdanja dnevnika Samoborske obilaznice vrijede i dalje i za spomen značku potrebno je obići samo one kontrolne točke koje su navedene u tom izdanju. Do sada je preko 6200 planinara primilo spomen-značku, najviše iz Zagreba i Samobora. Značajan broj obilaznika je iz okolnih država, najviše iz Slovenije. Samoborska obilaznica nije vezna ali se može obilaziti od točke do točke u dva dana.
Do svake kontrolne točke možete doći iz više polazišta. Glavna sezona za obilazak Samoborskog gorja je kasna jesen, rano proljeće i zima uz umjerenu visinu snijega. Samoborska obilaznica je jedna od najstarijih planinarskih obilaznica u Hrvatskoj. Prva je po količini prodanih dnevnika i broju planinara koji su je obišli. Namijenjena je planinarima našeg društva i članovima planinarskih društava iz Zagreba, Hrvatske i susjednih država.
