Ova stranica koristi kolačiće (Cookies) radi pune funkcionalnosti i boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregledavanja suglasni ste s uporabom kolačića.

Prijava
Glavni izbornik

Plešivičke razgledne piramide

Prva razgledna piramida na Plešivici svečano je predana na upotrebu 24. srpnja 1881. Izgradio ju je uz trošak od 524 forinte Hamilkar Praunsperger iz Samobora prema nacrtima društvenog arhitekta Milana Lenucija. Bila je to drvena piramida visoka 10 metara, čiji je donji dio bio ograđen i uređen kao sklonište, pa su planinari piramidu, a i sam vrh Plešivice prozvali »Čardak«.
 
Tu prvu piramidu Otvorenju čardaka prisustvovali su iz Zagreba, uz predsjednika HPD-a Ljudevita Farkaša Vukotinovića, još i članovi Ivan Benigar, Ljudevit Beluš, Nikola Faller (ugledni glazbenik i ravnatelj opere), braća Franjo i Vilim König, grof Miroslav Kulmer, Levin Schlosser, dr. Matija Štefinović, dr. Lovro Vrbanić i dr. Fran Vrbanić.
 
Plešivička piramida, međutim, nije bila prva razgledna piramida u hrvatskim planinama. Godine 1870., četiri godine prije inicijative za osnivanje Hrvatskog planinskog družtva (HPD-a), na Sljemenu je podignuta i 5. lipnja te godine predana na upotrebu jednostavna drvena piramida. Sljemenska je piramida bila prvi planinarski objekt u našoj povijesti. Već 1877., u vrijeme kad je predsjednik HPD-a bio akademik Josip Torbar, svečano je otvorena nova drvena piramida na Sljemenu, jer je ona iz 1870. bila dotrajala. Nova sljemenska piramida bila je prvi planinarski objekt koji je izgradila planinarska organizacija. Iduće godine (točnije, 1. rujna 1878.), odlukom Grada Zagreba planinari su uređenjem prostorija na prvom katu sljemenske lugarnice zvane Gradska kuća dobili prvu planinarsku kuću u Hrvatskoj.
 
Dakle, drvena piramida na Plešivici bila je drugi planinarski objekt koji je izgradio HPD! Ubrzo je dotrajala, a 1903. je izgorjela, pa je HPD započeo izgradnju nove, 6 metara visoke željezne piramide. Ona je predana na upotrebu 29. lipnja 1905., no već 1906. bila je zlobnom rukom znatno oštećena, a osobito je stradala tijekom Prvoga svjetskog rata. HPD je piramidu popravio i obnovio u prvobitnom obliku, te je opet svečano predana na upotrebu u nedjelju 19. listopada 1924., uz mnogobrojno sudjelovanje članova HPD-a, iz središnjice i njenih podružnica iz Zagreba (»Sljeme«), Jastrebarskog, Samobora, Duge Rese i Siska.
 
Piramida je tijekom Drugog svjetskog rata ponovno znatno oštećena. Prilikom geodetske izmjere bila je upotrijebljena kao triangulacijska točka, pa je ukrućena drvenim prečkama, a na njezinoj platformi podignut je nekoliko metara visok signal. Piramida u to vrijeme nije bila upotrebljiva za planinare. Prema analima HPD »Kapela« (tada PD »Rade Končar«), odluka o gradnji nove piramide donesena je 20. travnja 1955., kada je ustanovljeno da su nestali kutija, upisna knjiga i pečat što su ih končarevci postavili 6. veljače 1955. u svojoj prvoj radnoj akciji.
 
Dogovorom tadašnjeg PD »Rade Končar« i PD »Jastrebarsko« 1955. su rastavljeni ostaci stare piramide. Jaskanci su ih prenijeli do ceste i kamionom ih prevezli u tvornicu »Rade Končar«, gdje je izrađen projekt, prikupljen sav potreban materijal te načinjena nova piramida. Ona je na vrhu Plešivice postavljena već tijekom rujna 1956., a svečano je predana na upotrebu 21. srpnja 1957. Na svečanosti se okupilo više od 200 planinara. Osim predstavnika PSH-a i PS Zagreba, bili su tu članovi društava »Zagreb«, »Željezničar«, »Grafičar«, »Cepin« iz Podsuseda, »Japetić« i »Maks Plotnikov« iz Samobora, »Vinica« iz Duge Rese, šest planinara iz Prijedora te članovi PD »Jastrebarsko« i »R. Končar«.
 
Treća plešivička piramida stoji na vrhu 50 godina. Godine 1980. svježe je obojena, a 1992. (5. prosinca), kada se ratni vihor u sjeverozapadnom djelu Hrvatske utišao, svečano je proslavljena njezina 35. obljetnica. Kod piramide se okupilo oko 60 planinara, a uz pozdravne govore (Zdravko Ceraj, u ime PSZ-a) podijeljena su priznanja zaslužnima za gradnju. Pritom su glavni sudionici gradnje, Josip Beštak Fater i Mirko Kos, iznijeli neke pojedinosti o gradnji nove piramide. Poslije svečanosti većina planinara produžila je u dom na Žitnici gdje je nastavljeno druženje. Iduće je jutro osvanulo pod debelim mokrim snijegom pa je obilazak Jaskanskog planinarskog puta nastavilo samo devetero hrabrih. Zbog naglog topljenja snijega, potok Pećnik je silno nabujao pa su se, uz mnogo poteškoća, morali popeti po strmom, skliskom pobočju potoka u zaselak Goljak, pa odatle do Pribića, umjesto putom preko slapa Brisala. Tako je na uzbudljiv način završila proslava 35. obljetnice treće piramide na Plešivici.
 
Hrvatski planinar, autor članka Josip Šintić, Zagreb
Ocijeni sadržaj
(4 glasova)
Pročitajte druge članke iz ove kategorije: « Izvršni odbor HPD "Japetić" Statut HPD "Japetić" »

Napiši komentar

na vrh članka